Cipar – savršen spoj tradicije i gostoljubivosti

Nepuna dva mjeseca nakon putovanja u Švedsku, opet smo se našli na putu, ovaj put na suprotnoj strani Europe jer je odredište bio ciparski gradić Latsia, predgrađe Nikozije. Osim geografskog položaja, i puno je drugih stvari bilo potpuno drugačije od švedske avanture. Za početak, doputovali smo u kompletu – i sudionici i prtljaga . Dočekalo nas je toplo vrijeme, ne prevruće, i priroda koja izgleda poput našeg priobalja početkom kolovoza: prevladavajuća smeđe-zelena boja, palme razasute unaokolo, rascvjetani oleandri uzduž brze ceste.

Slika 1. Nikozija – očuvana zgrada iz razdoblja mletačke vladavine, 15. stoljeće
Slika 2. Detalj iz Nikozije: u očuvanim venecijanskim zidinama iz 15. stoljeća održavaju se izložbe i koncerti

Najviše od svega nas je zbunio promet jer Ciprani, koji su bili dugogodišnja engleska kolonija, voze krivom stranom ceste, s volanom na krivoj strani automobila. Osim prilaženja autu s krive strane, pravi nam je doživljaj bila vožnja kružnim tokovima, a od neprocjenjive vrijednosti savjet da pri prelaženju ceste posebno pazimo. Međutim, ukorijenjene navike gledanja lijevo i desno se teško mijenjaju pa ipak nismo imali nikakvih prometnih incidenata. Druga stvar na koju prije puta nismo mislili je oblik utičnica koje su isto britanske. Srećom pa i za tu situaciju postoje adapteri, ali i priručni savjeti koji uključuju olovku, no mi ih nismo ni pokušali primijeniti .

Učenici su bili smješteni u obiteljima učenika koji surađuju na projektu, a naši Velikobukovčani kod starih poznanika koje su u listopadu udomili u Hrvatskoj. Učitelji su pak boravili u studentskom domu/hotelu nasuprot nove zgrade Sveučilišta, a cjelodnevne aktivnosti kojima smo bili izloženi svih pet dana doprinijele su dobrom snu iako su oko nas stanovali studenti.

Slika 3.  Sudionici projekta „Be smart, be safe“ ispred ulaza u školu

Školu koju smo posjetili, Gimnaziju Latsia, polazi gotovo 600 učenika u dobi od 12 do 15 godina. Ciparski školski sustav dijeli se na nekoliko kategorija: od 4. do 6. godine djeca obavezno polaze predškolu, od 6. do 12. godine polaze osnovnu školu, zatim od 12. do 15. gimnaziju nakon koje se odlučuju za tehnička/obrtnička zanimanja ili za društvena i taj dio traje do 18. godine. Nakon toga slijedi fakultet, ali dečki moraju najprije na dvije godine u vojsku. Dakle, gimnazije su svojevrsni opći prijelazni period nakon kojeg slijedi pravi odabir prema sposobnostima i rezultatima. Iako većina profesora s kojima smo razgovarali smatra takav sustav školovanja dobrim, ravnateljica je napomenula da je na takav način teško raditi jer u školu dolaze djeca s različitim predznanjem pa je učiteljima teško izbalansirati nastavu. Saznali smo i da puno učenika odlazi na studij izvan Cipra – u Grčku, Veliku Britaniju, Italiju, Francusku.

Učitelji, s druge strane, svakih osam godina mijenjaju školu. Nakon što odrade sedam godina u jednoj školi, moraju tražiti premještaj pri čemu donekle mogu birati ili mogu ostati još godinu dana, ali ih tad Ministarstvo raspoređuje po svom rasporedu. Ukoliko su dosta udaljeni od mjesta stanovanja, dobivaju dodatne bodove što se poznaje na plaći, a ponekad se jednostavno presele.

Ciparsko Ministarstvo obrazovanja posebno boduje škole koje sudjeluju u nacionalnim i međunarodnim projektima pa gotovo svaka škola provodi neki projekt. Gimnazija Latsia trenutačno sudjeluje u dva međunarodna projekta i dva u kojima surađuju sa školama iz Grčke. U projekte su uključeni gotovo svi učitelji, a od velike su pomoći i roditelji koji na različite načine doprinose nesmetanom odvijanju projektnih aktivnosti (udomljavanje gostujućih učenika, pomoć u transportu, pripremanje hrane za goste…). Svi su izuzetno srdačni i voljni pomoći, pričljivi i zainteresirani za razgovor o zemljama iz kojih dolazimo. I svima je zajednička težnja da se gosti osjećaju dobrodošli.

Takav je pristup bio vidljiv od samog početka našeg druženja. Nakon priredbe dobrodošlice osjećali smo se polaskano vidjevši koliko su truda naši domaćini uložili u pripremljeni program. Svaki su nas dan iznenađivali nekom aktivnošću kojom su promovirali svoju zemlju, od dovođenja najpoznatijeg ciparskog chefa koji nam je spremao tradicionalno jelo, preko posjete crkvici Svetog Nikole iz 11. stoljeća, piknika u šumi platana do razgledavanja iskopina starih nekoliko tisuća godina, amfiteatra iz 3. stoljeća prije Krista i kupanju u moru. O svim aktivnostima možete čitati u knjižici koju su za sve sudionike pripremili naši domaćini.

Slika 4. Savršeno očuvani amfiteatar u Kourionu

Slika 5. Trenuci predaha

Ono zbog čega smo išli na Cipar, sudjelovanje u Comeniusovom projektu „Be smart, be safe“, odvijalo se u jutarnjim satima razdijeljeno na učenički i učiteljski dio. Učenici su sa sobom ponijeli mnoštvo materijala o dosadašnjim zajedničkim aktivnostima, ali i aktivnostima vezanim uz obilježavanje Dana sigurnijeg interneta te su pripremali članke za digitalni i tiskani časopis što će biti jedan od rezultata projekta. Surađivali su u radionici o e-sigurnosti i internetskoj etici te proveli po jedan sat na nastavi s ciparskim učenicima (na grčkom i starogrčkom ). Jedan dio prijepodneva imali su rezerviran i za kreativne
aktivnosti (sportska, dramska, plesna i radionica izrade grafita). Učitelji su završavali dogovore oko objavljivanja resursa o sigurnijem internetu koji će biti prevedeni na engleski jezik (kasnije i na jezike sudionika u projektu) te radili na izgledu i sadržajima interdisciplinarnog modula o sigurnosti na internetu.

Slika 6. Hrvatska ekipa ispred zida koji su ukrasili polaznici radionice izrade grafita – Hrvatska je Gabrijelinih ruku djelo (prva zdesna)

Prisjetimo se – na natječaju Agencije za mobilnost i programe EU-a OŠ Veliki Bukovec je dobila financijsku potporu za dvogodišnji Comeniusov projekt „Be smart, be safe“ u kojemu sudjeluju učenici iz Hrvatske, Francuske, Italije, Švedske i s Cipra.

U projekt je uključeno oko 1500 učenika starosti od 10 do 15 godina, njihovi učitelji, roditelji i članovi lokalne zajednice. Cilj je podići razinu osviještenosti učenika o negativnim i pozitivnim stranama korištenja interneta, osposobiti učenike da koriste internet na primjeren, odgovoran i siguran način, uvesti promjene u poučavanje o sigurnijem korištenju interneta u svim predmetima, osposobiti učenike za sudjelovanje u međunarodnim projektima te im omogućiti upoznavanje, komuniciranje i suradnju s vršnjacima iz različitih europskih zemalja.

Dosad su održane tri mobilnosti: domaćin prve je bila Hrvatska od 24. do 27. 10. 2012., od 23. do 28. ožujka 2013. smo bili u Švedskoj te od 13. do 18 svibnja na Cipru.

Slika 7. Vinko okružen curama

Financijska potpora dobivena je u sklopu Programa za cjeloživotno učenje preko Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost autorice, a Agencija za mobilnost i programe Europske unije i Europska komisija nisu odgovorne za načine na koje bi se te informacije mogle koristiti.