Usporedbe kurikuluma i rezultata upitnika

Drugi dan međunarodne školske suradnje iznjedrio je rezultate koji se mogu smatrati početkom kvalitetnijeg korištenja interneta. Naime, raščlamba rezultata učeničkog upitnika o korištenju interneta i sigurnosti prilikom korištenja društvenih mreža, koju su zajednički pripremili međunarodni timovi, pokazala je njihove stavove i iskustava o izazovima interneta i društvenih mreža. Budući da upitnici uključuju podatke zabilježene među ispitanicima vrlo udaljenih i različitih kultura od Cipra, preko Hrvatske, Francuske, Italije pa do Švedske, možemo reći da smo prikupili relevantne podatke.

Prva analiza pokazala je da dnevno najviše vremena internet koriste Šveđani, a najmanje Talijani. Uspoređujući odgovore na pitanje „Jeste li bili informirani o pravilima sigurnog surfanja internetom?“, uočili smo da je postotak informiranih u svim zemljama veći od 80 %, ali u raspravi uz to pitanje primijećeno je da učenici nisu sigurni o kojim pravilima se radi te kako i kada ih slijediti. Na upit o izvorima informacija o sigurnom i odgovornom korištenja interneta, većina učenika iz svih zemalja navodi školu, a zatim prijatelje i obitelj. Ti rezultati ujedno stavljaju jasan naglasak na odgovornost i obavezu škole u obrazovanju učenika za primjereno korištenje modernih tehnologija.
Na upit o korištenju društvenih mreža postotak učenika koji imaju korisničke račune na njima kretao se od 62 % u Francuskoj, 78 % u Hrvatskoj, 79 % u Italiji, 87 % na Cipru do 100 % u Švedskoj.
Analize rezultata upitnika radili su učenici, čime su dobili priliku razgovarati o različitim rezultatima između država te usporediti školska i kućna pravila koja su djelomično i odredila njihove odgovore.

Dok su učenici uspoređivali prikupljene podatke, učitelji su raspravljali o sličnostima i razlikama kurikuluma o sigurnijem korištenju interneta u njihovim zemljama. Iako smo na prvi pogled očekivali poprilično slične planove i programe, razlike među zemljama su poprilično velike. U Francuskoj je Ministarstvo obrazovanja propisalo stroga pravila, načine korištenja pa i zabrane za korištenje interneta i mobilnih uređaja u školama. Njihov kurikulum ne uključuje informatiku kao zaseban predmet, nego je obrađivanje tema o sigurnijem internetu predloženo svim predmetima, dok zapravo ovisi o sklonostima pojedinih učitelja – hoće li ili ne obraditi te teme. Za desetogodišnjake su obavezne lekcije o e-sigurnosti. Njihovi ispiti za „maturu“ uključuju i provjeru digitalnih kompetencija učenika. Zanimljivo je da svaki učenik svake godine potpisuje ugovor o korištenju i ponašanju  na internetu.
Na Cipru je temi sigurnijeg interneta posvećeno nekoliko školskih sati u svakom razredu, a njihov pružatelj internetskih usluga objavljuje niz obrazovnih sadržaja o toj temi te priređuje godišnje natjecanje i obilježavanje Dana sigurnijeg interneta. Posebnost Cipra je i u tome što Ministarstvo obrazovanja svakom učeniku osigurava 300 € za nabavu računala, no učenici ta računala ne koriste u školama. Posebnih školskih pravila za korištenje i zabranu mobilnih uređaja i interneta nema te to ovisi o pojedinoj školi odnosno učiteljima.
Iako u Švedskoj djeca započinju koristiti internet već u dobi od tri godine, ne postoji nacionalna strategija o korištenju interneta i internetskoj sigurnosti. Većina škola prošla je obuku o IKT-u, a škola naših gostiju sa sjevera Švedske donijela je i svoja pravila o korištenju IKT-a. Njihova je posebnost u tome što s Appleom surađuju na programu unutar kojeg svaki učenik njihove škole dobiva svoje prijenosno računalo i koristi ga cijelo vrijeme boravka u školi (nakon završetka školovanja ga vraća ili otkupljuje). Svaki učenik i njegovi roditelji sa školom potpisuju ugovor o primjerenom korištenju računala. Ovakvim je načinom omogućena nastava „jedan na jedan“, a naši švedski kolege kažu da se sve više javlja ovisnost o internetu jer je učenicima stalno dostupna bežična internetska veza. Ne postoji nacionalna strategija o autorskim pravima, nema posebnih podataka o e-sigurnosti, a tehnika se toliko brzo razvija da se promjene koje donosi ne stignu kvalitetno pratiti. Talijanski kolege ističu da njihovi učenici jako dobro razlikuju školsku mrežu gdje se ponašaju primjereno i poštuju sva dogovorena pravila, ali su privatno potpuno drugačiji.